Tu Dalijevu prvu izložbu u Hrvatskoj, na kojoj je izloženo 40-ak grafika (litografije, bakrorezi i kombinirana tehnika) te šest skulptura, otvorio je zamjenik veleposlanika Fernando Alonso Navaridas. Autori izložbe, koja je prodajna, dvojica su uglednih povjesničara umjetnosti Talijan Giorgio Segato i Hrvat Tonko Maroević.

O djelima velikana svjetske umjetnosti, koji je za sebe u 15. godini napisao da će biti genij i da će mu se svijet diviti, govorio je likovni kritičar Stanko Špoljarić. Istaknuo je da Daliju pripada istaknuto mjesto u umjetnosti 20. stoljeća, da je u svojim djelima ostavio istinski fantazmagorični nadrealni svijet i da su u njima može se pratiti preobrazba racionalnog u iracionalno, ali i poštivanje klasičnog slikarstva. Snovi su, napomenuo je, bili veliko nadahnuće za umjetnika koji je stvarao 70 godina. Sve to, dodao je, upućuje na Dalijevu meditativnost, tjeskobu, emocije, umjetnikove žestoke reakcije na pojedine događaje.

Izložba, postavljena zaslugom galerista Martina Henca, otvorena je do 10. svibnja.
Salvador Dalí (1904. - 1989.), španjolski slikar, pisac, dizajner i autor filmova, bio je jedan od ključnih osoba u nadrealističkom pokretu i njegov dar za samopublicitet učinio ga je slavnim u svijetu.

Isprva je bio futurist i kubist, a poslije jedan od najistaknutijih nadrealista. Kombiniranjem najheterogenijih detalja, koji su često dani u prostorno deformiranim odnosima, ali slikani realističnim načinom, konstruira iracionalan i sablastan svijet vizija iz grozničavih snova i halucinacija ("Postojanost pamćenja", "Žirafa u plamenu", "Gala", "Mekana konstrukcija s kuhanim grahom – predosjećaj Građanskog rata", "Posljednja večera").

U svojim knjigama ("Tajni život Salvadora Dalija") i konferensama isticao je nesuzdržano "veličinu svoga genija". S Luisom Bunuelom snimio je avangardističke filmove "Andaluzijski pas" i "Zlatno doba", a radio je i uspjele inscenacije i kostime za balete.

Fena