Srbija je prošle godine postala najveći izvoznik malina na svijetu. Na svjetsko tržište je plasirala 63.000 tona tog ukusnog voća i tako zaradila 200 miliona američkih dolara.
Na drugom mjestu izvoza malina je Čile koje godišnje izvozi 40.000 tona malina. Najveća proizvodnja malina je u SAD-u gdje se proizvede oko 700.000 tona. Dok su najveći uvoznici malina Nijemci koji godišnje uvezu oko 60.000 tona maline.
Proizvodnja u BiH je obimom mala, naša zemlja posjeduje izuzetne mogućnosti za ekspanzijom proizvodnje istih, kako za domaće, tako i za inostrano tržište, i to bez obzira da li se radilo o stonom voću, zamrznutim plodovima, ili pak njihovim prerađevinama (sokovi, džemovi, vino od malina i dr.).
Pomološka klasifikacija svrstava malinu u grupu jagodastog voća, i u istoj, po važnosti, zauzimaju drugo i treće mjesto, odmah iza jagode. Obzirom na njihovu biološku odliku, ekološke i tehničko-tehnološke zahtjeve, polivalentnost u pogledu upotrebe plodova, mogućnosti plasmana i sl., za naša voćarska područja, malina kao i kupina predstavljaju najprespektivnije vrste iz grupe jagodastog voća. U odnosu na mnoge druge vrste voćaka, malina i kupina imaju niz prednosti, koje se uglavnom ogledaju u sljedećem:- mogu se uspješno gajiti i na nešto slabijim zemljištima,- nemaju velikih zahtjeva u pogledu klimatskih uslova,- brzo stupaju na rod i daju redovne prinose,- omogućuje brz obrt kapitala,- rizik u proizvodnji je mali,- tehnologija uzgoja je jednostavna,- intenzivno su radne kulture i omogućuju angažovanje i fizički slabije radne snage (žene, djeca, starije osobe i invalidna lica),- daju plodove izuzetne hranljive vrijednosti. Osim toga plodovi imaju dijetalni, kao i profilaktički značaj. U sebi sadrže: šećere, kiseline, mineralnematerije, pektinske materije, celulozu, bjelančevine, masnematerije i vitamine. Posjeduju i ljekovita svojstva (plodovi maline imaju antikancerogeno djelovanje),- odlikuju se kontinuiranim sazrijevanjem i berbom plodova, čime se omogućuje poželjan raspored radne snage,- tražen su proizvod na tržištu, bilo kao stono voće, ili kao sirovina za čitav niz prerađevina.
U vremenu recesije i velikog broja nezaposlenih, uzgoj malina kao i kupina može onima koji hoće i žele donijeti solidnu godišnju zaradu.
BH Telecom
