U trenutku nastanka, nijedna manekenka se nije usudila da prikaže bikini. Za premijeru 5. jula 1946. Rear je iznajmio bazen za kupanje, a bikini je nosila striptizeta Micheline Bernardini, a nakon toga dobila je 50.000 pisama obožavalaca. 

Louis Reard je, zapravo, bio mašinski inženjer, ali je preuzeo majčinu prodavnicu rublja i tako upoznao svijet donjeg veša. 

Kao promućurni poslovni čovjek, Reard je za naziv svog kupaćeg kostima izabrao ime malog pacifičkog atola - Bikinija, na kome su Amerikanci, četiri dana prije njegove modne revije, isprobali atomsku bombu. 

Na jeziku ostrvljana ime znači "zemlja mnogobrojnih kokosa", ali je ono tada bilo simbol nuklearnih proba. A i Reardova kreacija imala je efekat bombe - bar u svijetu mode i onog što se naziva duh vremena. 

U prvo vrijeme prodaja baš nije išla, a u katoličkim zemljama poput Italije, Španije ili Portugala, crkva je krenula u pravi krstaški rat protiv bikinija, podsjeća u ponedjeljak Deutsche Welle. 

I u SAD-u jedan časopis za djevojke pisao je 1957. da je "upravo nezamislivo da bi pristojna djevojka ikada nosila nešto tako". 

Francuzi su oduvijek bili nešto slobodniji i tako se 1956. godine Brigitte Bardot pojavila u bikiniju u filmu "I Bog stvori ženu" - i izazvala pravu senzaciju. 

Šest godina kasnije u jednom od filmova o Jamesu Bondu u bikiniju je prošetala i Ursula Anderss, a taj odjevni predmet od 76 kvadratna centimetra 2001. godine prodat je na aukciji za 40.000 funti. 

Danas, 64 godine nakon skandalozne i senzacionalne prezentacije prvog bikinija, na kostim se više niko ni ne osvrće - eventualno na vlasnicu,ali to bi vjerovatno bio slučaj i da je u jednodjelnom kostimu. 

Jedino su Britanci nedavno usavršili bikini - zove se "Ten Timer" i ima ugrađen pipser koji svakih 15 minuta podsjeća vlasnicu da se okrene - kako bi ravnomjerno pocrnila.

Fena / BH Telecom